Budući da prema direktivi Europskog vijeća, do 20. siječnja Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa onim Europske unije te donijeti zakonske i podzakonske akti i njima implementirati dvije direktive u zakonodavstvo koje uređuje stanje u cestovnom prometu.

Odnose se one na tehničke preglede motornih vozila, te redefiniranje sustava negativnih prekršajnih bodova.

Novim bi se prijedlozima ukinuo nulti tehnički pregled, dosada obavezan prilikom kupnje novog vozila. Tako svi koji kupuju novo vozilo neće više morati na tehnički pregled odmah, već tek nakon dvije godine.

Zanimljiv je i prijedlog redefiniranja sustava negativnih prekršajnih bodova. Ubuduće će tako, vozač koji u dvije godine skupi 12 negativnih bodova, trajno ostati bez vozačke dozvole i tek nakon proteka roka od dvije godine dobiti mogućnost ponovnog polaganja vozačkog ispita. Podsjećamo, prema trenutnim pozitivnim pravnim propisima, nakon 9 negativnih bodova vozačka se dozvola privremeno oduzima, a potom se vraća.

Spomenuto su, zasada, prijedlozi radne skupine Službe za sigurnost cestovnog prometa, dok će oni konačni biti definirani i predstavljeni javnosti za desetak dana.

Od prijedloga poneki se odnose i na vozače „treće životne dobi“, prema kojem će stariji od 65. godina ponovno morati za produženje valjanosti vozačke dozvole, obaviti i lječnički pregled.

U razmatranju je i prijedlog prema kojem bi se vozači zatečeni, u realativno kratkom roku, u alkoholiziranom stanju za volanom, biti upućeni na izvanredne liječničke preglede da se utvrdi jesu li skloni alkoholu. Ovo bi se odnosilo na sve vozače u alkoholiziranom stanju, bez obzira na količinu alkohola u krvi, a ne kao do sada, kada je bila definirana granica od preko 1,5 promila.

Kod mladih vozača promjenjena bi bila dobna granica, te se predlaže da „mladi vozači“ nisu više oni u životnoj dobi do 24 godine, već  svi vozači sa manje od dvije godine vozačkog iskustva, bez obzira na dob.

Same promjene trebale bi pridonijeti većoj sigurnosti na hrvatskim cestama, iako je ono sve sigurnije.  2016. godine na hrvatskim prometnicama smrtno je stradalo 307 osoba, što je, prema informacijama Ravnateljstva policije najbolji podatak u povijesti mjerenja. No, daleko je to od željenog, budući da Hrvatska ima znatno veći broj  smrtno stradalih u prometu od primjerice vodećih europskih zemalja, poput Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske.