Gospodarstvo

Direktiva o izaslanim radnicima podijelila javnost i članice EU-a

Sektor prijevoza podijelio je članice

Prijedlog Europske komisije (EK) o promjeni direktive o izaslanim radnicima naišao je na brojne reakcije i podijeljena mišljenja, a osim zemalja članica i europarlamentaraca, u Hrvatskoj je opet suprostavio sindikate i udruženja koja zastupaju interese poduzetnika i kompanija, prenosi HINA.

Naime, prema tom prijedlogu koji je dala Komisija, izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici te bi bili jednako plaćeni kao i domaći u skladu s kolektivnim ugovorom u zemlji primateljici. Također, tvrtke koje šalju radnike morale bi platiti troškove njihova putovanja i smještaja ili im za te iznose povećati plaću.

U europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao “zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga”, a po sadašnjim pravilima najčešće je bio plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi.

Prema istom prijedlogu, izaslani radnik mogao bi se uputiti na rad u drugu članicu do najviše dvije godine, što bi se moglo produljiti u slučajevima kada tvrtka mora dovršiti uslugu za koji je sklopila ugovor. Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta  (EP) 16. listopada je usvojio izvješće koje u velikoj mjeri odgovara prijedlogu Europske komisije.

Europski parlament prošlog je tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu dao “zeleno svijetlo” na tekst koji je usvojio Odbor za rad i socijalna pitanja EP-a, a ministri rada članica EU-a na Vijeću za rad i socijalna pitanja prošlog su ponedjeljka također postigli sporazum o reviziji direktive.

Vijeće ministara je nakon gotovo 11 sati razgovora postiglo dogovor po kojem bi trajanje izaslanog rada moglo iznositi najviše 12 mjeseci, s time da se može produljiti za još šest mjeseci na zahtjev poslodavca. Parlament i Vijeće, dva zakonodavna tijela EU-a, stoga bi u studenom trebali započeti pregovore, a sa ciljem postizanja sporazuma za prvo čitanje.

Sektor prijevoza podijelio članice

Sektor prijevoza, koji je osobito osjetljiv, doveo je do podjele na zapadne i istočne članice, s time da su se potonjima pridružile Španjolska i Portugal, koje su izrazile zabrinutost zbog negativnih posljedica reforme na njihove vozače.

Prema sporazumu od ponedjeljka navečer, predviđeno je da se za vozače nastavi primjenjivati prijašnja direktiva iz 1996. godine, a ne nova i tako će biti sve dok ne bude primijenjena druga europska reforma posvećena isključivo cestovnom prijevozu kojom će se urediti propisi za taj sektor.

Hrvatska je bila suzdržana prilikom glasovanja, a kako je u petak pojasnio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, zajedno s Latvijom je imala izdvojeno mišljenje po kojem, između ostalog, smatra da treba biti dulje razdoblje prilagodbe, da trajanje izaslanog rada treba biti 24 mjeseca te da cestovni promet mora biti izuzet.

Također, istaknuo je Pavić, takva direktiva doprinosi dodatnim podjelama na istočnu i zapadnu Europu, odnosno na Europu dviju brzina, što svakako ne žele da se dogodi.

HUP i HGK protiv, SSSH pozdravlja prijedlog Komisije

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) istaknula je da je razočarana neutralnim stavom kojeg je Vlada zauzela po pitanju revizije direktive, a izrazili su i nezadovoljstvo činjenicom da ih se nije konzultiralo prilikom formiranja stava, čime je ponovno narušena kvaliteta socijalnog dijaloga koji je, napominju, ionako u lošem stanju.

Iz HUP-a smatraju da bi prihvaćanje direktive o upućivanju radnika dovelo do neprihvatljivog narušavanja konkurentnosti hrvatskih kompanija te bi ugrozilo na desetke tisuća radnih mjesta.

Kako ističu, sloboda pružanja usluga, uključujući i mogućnost za tvrtke da pošalju radnike u inozemstvo, važan je dio jedinstvenog tržišta, koji doprinosi povećanju učinkovitosti i konkurentnosti gospodarstva Europske unije (EU), a ta bi sloboda ovakvim postupanjem bila ograničena.

Ističu da tvrtke koje posluju na jedinstvenom tržištu EU-a moraju biti u skladu sa socijalnim zakonodavstvom Unije, odnosno s oko 70 različitih direktiva i propisa, koji pružaju minimalne standarde u područjima kao što su zdravlje i sigurnost, informiranje i savjetovanje, radno vrijeme ili rodiljni dopust.

Iako Komisija ističe da predlaže promjene zbog potrebe osiguranja jednakog tretmana za zaposlenike i kompanije, iz HUP-a smatraju da je situacija za domaće i strane kompanije različita.

“Strana kompanija koja želi uputiti radnike snosi neke dodatne operativne troškove, poput troškova upoznavanja s administrativnim zahtjevima i propisima u drugoj državi članici, troškova rješavanja formalnosti, prevođenja relevantnih dokumenata, kao i suradnje s inspekcijskim tijelima u drugim državama članicama. Domaće tvrtke, stoga, imaju institucionalne, kulturne i geografske prednosti koje se ne mogu zanemariti”. naglašavaju iz HUP-a.

Predložene izmjene bi po mišljenju HUP-a dodatno otežale poziciju poduzetnika koji posluju u manje i srednje razvijenim sustavima, dok bi se s druge strane razvijene zapadne zemlje na taj način zaštitile od potencijalne poduzetničke konkurencije iz drugih zemalja.

-Ujedno, otvorio bi se prostor za njihovu ekspanziju u države u kojima su radnici manje plaćeni, što bi dovelo do potpunog uništavanja nacionalnog gospodarstva i propasti domaćih poduzetnika. Pritom, ne samo da bi nastala direktna šteta hrvatskom gospodarstvu kroz već ugovorene poslove već bi se onemogućio i potencijal rasta potrebe za upućivanjem radnika u druge države EU, proporcijalno rastućoj inicijativi hrvatskih poduzetnika u drugim državama članicama. – upozoravaju iz HUP-a.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pak podržava prijedlog Europske komisije, a podsjećaju da su ga podržavali i u lipnju prošle godine kad ga je saborski Odbor za europske poslove jednoglasno odbacio.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel izjavio je za Hinu da smatra da se konkurentnost hrvatskog gospodarstva na globalnom tržištu ne može, barem ne više, postizati jeftinom radnom snagom već efikasnijom i jeftinijom javnom upravom, stvaranjem stabilnog i poticajnog okruženja koje će poslodavcima omogućiti pristup jeftinijem kapitalu potrebnom za investicije, inovacijama, tehnološkom obnovom te boljom organizacijom.

-SSSH je i član Europske konfederacije sindikata, a svi sindikati okupljeni u njoj jedinstveni su u stavu da je zadatak Direktive osigurati pravednu konkurenciju i pošten tretman radnika bez diskriminacije, a ne kompetitivnu prednost kapitala. – napominje Novosel.

Kako ističe, rast broja upućivanja u Europi pokazuje da je posrijedi tehnika kojom se dugoročno smanjuje cijena rada za sve, što se naziva i socijalni damping.

-Rast plaća nužan je ukoliko doista želimo zadržati te radnike u hrvatskim kompanijama, jer neće proći dugo dok ne shvate da za isti rad i nerijetko bolje uvjete u toj istoj zemlji mogu dobivati i do tri puta veću plaću. Jednostavno, prijeći će kod domaćeg poslodavca. – smatra Novosel.

HGK se zalaže za uklanjanje svih prepreka slobodnom i jedinstvenom tržištu

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) Davorko Vidović smatra da se dugoročno prihvatljivo načelo “za isti posao, na istomu mjestu, ista plaća” ne može zakonski nametnuti, već se sustavnim mjerama poticanja razvoja konkurentnih gospodarstava svih, a posebno manje razvijenih članica, trebaju stvarati uvjeti za njegovo ostvarenje.

Vidović ističe da se HGK zalaže za uklanjanje svih prepreka slobodnom i jedinstvenom tržištu i za nesmetani razvoj ukupnoga europskoga gospodarstva, ali i za prepoznavanje svih razlika među članicama EU, koje se moraju uzimati u obzir prilikom donošenja bilo koje politike.

Kako navodi, razlike u plaćama imaju brojne uzroke i ne mogu se smatrati socijalnim dampingom.

-Ovaj argument koristi se kako bi se prikrile protekcionističke mjere za zaštitu pružatelja lokalnih usluga od poštene konkurencije. – naglašava Vidović.

Smatra da prijedlog Komisije ne pridonosi približavanju željenom cilju ujednačavanja uvjeta slobodnog tržišnog poslovanja, već suprotno tome, predstavlja korak unazad u mogućnostima ekonomski slabijih članica za ravnopravniju tržišnu utakmicu.

Izvjesno je, zaključuje Vidović, da prijedlog Komisije ne ide na ruku tvrtkama iz slabije razvijenih dijelova EU, koji dio svoje konkurentne prednosti temelje i na nižim plaćama.

U 2015. u EU je radilo 2,05 milijuna izaslanih radnika, što je 41,3 posto više u usporedbi s 2010. godinom, no njihov udio u ukupnoj radnoj snazi ostaje nizak – 0,9 posto.

Pritom, Njemačka, Francuska i Belgija su tri države članice koje privlače najviše upućenih radnika, dok ih najviše upućuju  Poljska, Njemačka i Francuska.

Prema podacima Europske komisije iz 2015. godine, u drugim zemljama EU-a, poglavito Njemačkoj, nalazilo se 39 tisuća izaslanih radnika iz Hrvatske, dok je u Hrvatskoj u takvom statusu bilo prisutno 7.164 radnika.

Tags

Povezani članci

Back to top button
Close
Close