Hrvatska

Konačni prijedlog Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda

Konačni prijedlog zakona predlaže dodjelu pomoći tako da se štete prijave u Registar šteta

Saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije Josip Križanić, ujedno i predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, u raspravi o Konačnom prijedlogu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda istaknuo je da će ga Klub HDZ-a podržati uz određene preporuke koje se odnose na jasno propisivanje do u detalje pravilnika, procedura, obrazaca i registra tako da su onemogućene bilo kakve naknadne intervencije u sustav i da sve bude maksimalno transparentno.

Križanić je napomenuo da Konačni prijedlog zakona predlaže dodjelu pomoći tako da se štete prijave u Registar šteta, a pomoć će biti dodijeljena ovisno o vrsti i visini oštećene imovine iz državnog proračuna RH, a može se dodijeliti i iz fondova EU te da se uspostavlja Registar šteta koji će osiguravati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrsti štete i iznosu štete pa takvi podaci predstavljaju prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda.

Puno stvari treba mijenjati

-Sam zakon neće tako dugo biti kvalitetan i operativan dok se ne donese nova metodologija za procjenu, odnosno novi pravilnik. – rekao je Križanić te dodao da puno stvari treba mijenjati, poput razvrstavanja cesta pa nije razvidno kome isplatiti štetu ili pak povjerenstvo često nije moglo s potpunom sigurnošću donositi odluke o cjeniku poljoprivrednih proizvoda i cijenama domaćih životinja potencijalnih predmeta procjene štete.

-Primjerice bila je ponuđena cijena kilograma guske 40-50 kuna, a purice 7 kuna. Svi znamo da purica ima 4-5 kg i puta 7 kuna to je 28 kuna, a realno košta 100-150 kuna. Ili vrlo nelogične cijene žitarica ili primjerice šljive, jabuke ili marelice. Za ubuduće bilo bi dobro da se za takve procjene donesu jedinstvene razredne cijene na početku godine, a prijedlog kojih daje Ministarstvo poljoprivrede, te da se ono koristi bilo izvorom TISUP-om ili Državnim zavodom za statistiku ili od više njih srednja vrijednost. Uglavnom moramo imati čim transparentnije i egzaktnije podatke u pravilniku tako da povjerenstvo nema mogućnost improvizacije. – naglasio je Križanić koji je u nastavku govorio o isključivanju onih oštećenika koji su osigurali svoju imovinu te naknadi štete samo na legaliziranim građevinama.

Puno ne legaliziranih objekata

Kako je zakon o legalizaciji još uvijek aktualan i još je puno objekata ne legalizirano pogotovo u ruralnim područjima, i to gospodarskih zgrada, te u staračkim domaćinstvima kojima to predstavlja trošak, Križanić smatra da je dobro što se u drugom čitanju uvažio prijedlog Odbora za poljoprivredu da će se obeštetiti i oni oštećenici koji su prije nastanka štete od elementarne nepogode pokrenuli postupak legalizacije.

-Novi je iskorak također učinjen uvažavajući naše sugestije iz prvog čitanja, a to je da se pomoć za štete o elementarnih nepogoda može dodijeliti na nezakonito izgrađenim gospodarskim stambenim zgradama u slučajevima socijalno ugroženih oštećenika. – kazao je Križanić te dodao amandman kojim bi se točno odredilo koji su to točno socijalno ugroženi oštećenici kako povjerenstvo ne bi imalo dvojbi kod donošenja odluke.

-Sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima koji uređuju područje socijalne skrbi i drugih pripadajućih akata nadležnih tijela državne uprave. – naveo je Križanić prvi amandman te iznio i drugi radi usklađenja datuma stupanja na snagu ovoga zakona, a kojim se propisuje da su predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Gradska skupština grada Zagreba dužni donijeti planove djelovanja za ovu godinu do kraja veljače 2019. godine.

Mogućnost sufinanciranja od 70%

Saborski je zastupnik HDZ-a naveo i da od prošle godine u visini čak 75.000 eura po domaćinstvu ili jednoj pravnoj ili fizičkoj osobi postoji mogućnost sufinanciranja od 70 % osiguranja poljoprivredne proizvodnje iz EU-a, a preostali dio mogu pokriti županije, dio JLS-e i vrlo malo ostaje poljoprivredniku.

-Stoga treba i ovim zakonom skretati poljoprivredne štete prema osiguranjima, jer su svih ovih godina upravo štete u poljoprivredi i bile najveće tako da bi državna sredstva iz proračuna mogla biti usmjerena u obilnijem postotku prema drugim elementarnim nepogodama koje se ne odnose na poljoprivredu. Ipak zadržavam rezervu da se u slučaju eventualnog prestanka sufinanciranja osiguranja poljoprivredne proizvodnje iz EU fondova, u tom momentu taj članak o obvezi osiguranja poljoprivredne proizvodnje stavlja izvan snage, jer naša poljoprivreda neće biti u stanju financirati osiguranje pa samim time ne bi mogli konzumirati naknadu štete, što ne bi bilo dobro. –  rekao je Križanić.

U radu postupati savjesno i u skladu s odredbama

Osvrnuo se i na propisivanje odgovornosti gradonačelnika i općinskih načelnika za namjensko korištenje dodijeljenih sredstava pomoći te upućivanje na odgovornost općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava za provedbu mjera procjene i otklanjanja posljedica prirodnih nepogoda. Neraspoređeni višak sredstava jedinice lokalne samouprave dužne su doznačiti na račun Ministarstva financija, a samo u iznimnim slučajevima iz objektivnih razloga, za neraspoređeni višak sredstava može se tražiti od Državnog povjerenstva odobrenje za prenamjenu sredstava koja se može odobriti samo za djelomično pokriće te štete za koju su sredstva dodijeljena.

-Dobro je što se ovim zakonom veća odgovornost propisuje općinskim, gradskim i županijskim povjerenstvima jer su oni do sada napuhavali štete bez ikakve odgovornosti, dok državno povjerenstvo nije nakon nekoliko mjeseci kad je šteta došla do njih imalo nikakve alate da takve radnje spriječi. To je sada promijenjeno u drugom čitanju tako da su članovi Povjerenstva u svojem radu dužni postupati savjesno i u skladu s odredbama ovog zakona, u suprotnom oštećenici imaju pravo tražiti naknadu štete od JLS-a, JRS-a, za učinjene propuste. – kazao je Križanić i dodao da Vlada, JLS ili JRS mogu dodijeliti žurnu pomoć u slučaju nastanka štete većeg opsega zbog kojih prijeti ugroza zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnim nepogodama.

Osigurana sredstva za štete

Iz državnog proračuna za naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogodama osigurana su sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna godišnje, za Registar šteta 400.000 kuna godišnje, a za rad Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda za 2019. i 2020. potrebno je osigurati 160.000 kuna godišnje.

-Ovim Zakonom propisano je da povjerenstvo daje Hrvatskom saboru godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i o utrošku sredstava, što je dobro. – zaključio je Križanić na kraju rasprave te najavio podršku Kluba HDZ-a Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.

Tags

Povezani Članci

error: Content is protected !!
Close