MagazinPrehrana i receptiŽivotni stil

Lista namirnica s kojima možete napraviti fina i zdrava jela bez izlaska iz kuće

U nastavku donosimo popis namirnica mogu dugo stajati u hladnjaku ili smočnici

Odlučite li ostati kod kuće dok se situacija s koronavirusom ne smiri i prije toga obaviti kupovinu namirnica, birajte one koje mogu dugo stajati u hladnjaku ili smočnici te se opskrbite i hranom koja jača imunitet. A mislite i na to da i dalje fino jedete, piše portal punkufer.hr.

Bacite oko i na količinu ulja, soli i šećera pa ako su vam zalihe tanke, podebljajte ih. Ostatak liste za kupovinu ispišite bez nepotrebnog gomilanja, ali tako da možete pripremiti raznovrsna i hranjiva jela.

Suho i svježe voće

Banane, jabuke, limuni i naranče odličan su odabir jer se neće brzo pokvariti. Banane možete narezati na ploške i držati ih u zamrzivaču te dodavati u smoothieje ili odmrznuti i ubaciti u zobene pahuljice. Citrusi će vam pružiti dovoljno vitamina C, a osim što su zdrave, jabuke su odlično rješenje kad poželite nešto slatko. Jabuke ispuštaju plinove koje ubrzavaju truljenje drugog voća, pa ih treba spremati posebno – bez obzira preferirate li smočnicu ili stavljanje u hladnjak. Suho voće poput grožđica, datulja i šljiva također je dobar odabir.

Krumpir, češnjak i luk

Krumpir je fantastična namirnica koja se priprema na „bezbroj načina“ tako da neće lako dosaditi, a osim što daje fini okus jelima, češnjak bilda imunitet. Krumpir, češnjak i luk najbolje je staviti u smočnicu, odnosno na tamno i hladno mjesto. Krumpir će ubrzati proces truljenja luka, pa ih treba spremiti odvojeno. Najbolje bi bilo odvojiti i češnjak, jer će njegov miris nadvladati sve druge u okolini.

Svježe povrće

Bundeva, mrkva, celer i cikla imaju solidan rok trajanja, mogu trajati tjednima osobito ako ih stavite na hladno i mračno mjesto. Brokula i cvjetača također dugo traju, a odlična su baza juha i variva. Možete ih i skuhati pa zgnječiti u pire te kuhati na pari ili pržiti pa poslužiti uz rižu ili tjesteninu.

Ukiseljeno povrće

Povrće koje je podvrgnuto prirodnom procesu fermentacije kao što je to slučaj s kiseljenjem kupusa prepuno je hranjivih tvari. U procesu ”kiseljenja” povećavaju se količine vitamina C u namirnici, svih vitamina B-kompleksa te esencijalnih masnih kiselina.

Kiseli krastavci su također dobar odabir, a iskoristiti možete i tekućinu u kojoj su se kiselili. Tekućina od kiselih krastavaca smanjuje kontrakcije mišića, pospješuje količine elektrolita u organizmu, hidratizira, štiti od prehlade, a ubija i štetne bakterije u želucu. Vodu od kiselih krastavaca iskoristite kao zamjenu za ocat, mariniranje ili neki drugi kulinarski trik.

Brašno

Iako ga obično držimo u smočnici, bijelom pšeničnom brašnu lako možemo produljiti rok trajanja držanjem u hladnjaku. Nakon toga brašno se treba pohraniti u čistu, suhu i hermetički zatvorenu kutiju na tamno i hladno mjesto.

Namjensko pšenično brašno tip T-400 oštro preporučuje se za pripremanje biskvitnog tijesta, torti i pita, odnosno za sve u što ide i prašak za pecivo. Brašno tip 550 glatko upotrebljava se za pripremu bijelog kruha i raznih vrsta finoga mliječnog peciva, kolača, domaće tjestenine i rezanaca.

Riža i zobene pahuljice

Smeđoj riži provjerite datum koji piše na pakiranju, ali bijeloj ne – čuva li se na ispravan način, traje vječno. Osim kao prilog mesu, povrću ili ribi, riža je odličan je dodatak gustim juhama ili toplim i hladnim salatama. Za doručak je možete poslužiti s voćem i orašastim plodovima, skuhati u mlijeku, a odlična je i u popečcima te povrtnim složencima.

Zobene pahuljice također su jedan od „asova“ iz smočnice. Sadrže topiva vlakna te su dobar izvor željeza i vitamina B1, a osim za pripremu kaše koriste se i za kekse i muffine.

Slanina, jaja i grah

Bjelančevine su ključna komponenta uravnotežene prehrane, a slanina je, srećom, izuzetno bogata njima. U stotinu grama slanine nalazi se čak 37 grama proteina pa nas i dulje drži sitima, a osim toga je i zdrava. Možete je pržiti, dodavati umacima za rižu i tjesteninu, peći s krumpirom ili jesti u sendvičima.

Zbog visokog postotka bjelančevina, grah je odličan izbor za osobe koje ne jedu ili izbjegavaju proizvode životinjskog porijekla, a budući da ne sadrži gluten, siguran je izbor i za one koji pate od celijakije. Možete ga pripremati na brojne načine: od tradicionalnog variva, zapečenog u tavi s mesom i povrćem ili kao dodatak salatama i i namazima.

Jaja su jeftini izvor bjelančevina, a teško je pronaći namirnicu koja se može pripremiti na toliko različitih načina. Nezaobilazan je dodatak različitih tijesta, tjestenina, krema, kao i jela s povrćem.

Tags

Povezani Članci

error: Content is protected !!
Close