HrvatskaVijesti

Na svakih 100 kuna plaće država vam uzima visok iznos, doznajte koliko

Snažno oporezivanje je glavni razlog zbog kojeg su ljudi nezadovoljni plaćama u Hrvatskoj

Na svakih 100 kuna koje zaposlenik u Hrvatskoj zaradi država mu u prosjeku uzme 40 kuna, što Hrvatsku svrstava među europske zemlje s najvišim poreznim davanjima, doznaje Index.hr.

Snažno oporezivanje je glavni razlog zbog kojeg su ljudi nezadovoljni plaćama u Hrvatskoj

Hrvatska, doduše, nije europski rekorder po oporezivanju rada, ali s prosječnih 40,2 posto poreza i doprinosa, koliko, u pravilu, od mjesečnog primanja radnika ide državi na ime poreza i doprinosa, iznad je prosjeka OECD-a, skupine najrazvijenijih zemalja svijeta, i nalazi se u rangu znatno bogatijih europskih zemalja, s kojima se po drugim pokazateljima naša zemlja ne može uspoređivati.

Pritom pod državom ne podrazumijevamo samo središnju vlast, nego i lokalnu državu, s obzirom na to da lokalne vlasti uzimaju pozamašan dio ukupnih primanja zaposlenih. Dakle, državu u širem smislu.

Veliko porezno opterećenje rada jedan je od glavnih razloga zbog kojih su plaćama u Hrvatskoj uglavnom svi nezadovoljni. Kako poslodavci, koji gledaju ukupan trošak za isplatu plaća, koji je velik, tako i radnici, kojima ono što na kraju ostane od zarađene plaće često nije dovoljno ni za pokrivanje osnovnih životnih troškova, pri čemu valja voditi računa o tome da su se cijene u Hrvatskoj odavno već približile razini cijena u znatno razvijenijim članicama EU.

Koliko vam država uzme ako vam je neto plaća 6500 kuna?

Računice tako pokazuju da je na neto plaću od 6500 kuna (koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj), koja radniku sjedne na tekući račun, poslodavac zapravo izdvojio 10.904 kune.

Radi se o računici za samca u Zagrebu, bez djece, koju je Index napravio u suradnji s RRIF-om. Radnik, dakle, od tog ukupnog troška plaće dobije 59,6 posto, ili manje od tri petine. Samo porez na dohodak pojede mu 837,06 kuna, na što još ide i prirez, koji je u Zagrebu najveći u državi i iznosi 18 posto, a koji plaću u ovom slučaju smanjuje za dodatnih 150,67 kuna.

No priči o oporezivanju tu ni približno nije kraj, budući da se iz ukupnih primanja radnika za zdravstveno osiguranje izdvajaju 1544,34 kune, dok u prvi stup mirovinskog osiguranja odlazi još 1403,95 kuna.

Ukupno, dakle, u tom slučaju državi odlaze 3936,02 kune, ili 36,1 posto ukupnog izdatka za plaću u tom iznosu. Ovdje još treba dodati i izdvajanja za drugi mirovinski stup, koja u slučaju takve plaće iznose 467,98 kuna, ili 4,3 posto ukupnog troška plaće.

Veća plaća znači i veća davanja državi, a kompletnu analizu za veće plaće pročitajte na Index.hr.

 

Povezani članci

Back to top button
Close
Close