SvijetVijesti

PLUĆA SVIJETA SU U OPASNOSTI: Uništeno je već velikih dvadeset posto, a ne poduzima se ništa!

Amazonija!

Brazilske vlasti ne poduzimaju ništa dok Pluća svijeta i dalje buktaju u vatri.  Čini se kako politika koju provodi aktualni predsjednik  Bolsonaro gotovo da podržava trenutne događaje u njegovoj zemlji, a koji bi mogli biti kobni za cijeli svijet.

Otkako je došao na vlast, početkom ove godine, nestala je brazilska politika zaštite okoliša, a posebno se to odrazilo na najveću svjetsku prašumu u kojoj je započela masovna deforestacija.

Međutim, očito je da čelni čovjek Brazila ni ne razmišlja o posljedicama takve politike jer Amazona nije važna samo za njegovu državu. Ono što se trenutno događa u najvećoj državi Južne Amerike utječe i utjecat će na ljudski život u cjelini, piše Dalmacija danas.

Naime, ukoliko 40% pokrova nestane, velika je vjerojatnost da se ostatak Amazonije neće moći održati te će se površina iz prašume pretvoriti u savanu čime bi se označio početak kraja svjetskih pluća. Trenutno je stanje takvo da je čak 20 posto Amazonije uništeno, a svake minute izgori područje veličine nogometnog igrališta.

Da se cijela situacija ozbiljnije shvati, potrebno je naglasiti da je – u odnosu na prošlu godinu – deforestacija Amazonije porasla za čak 84 posto. Požari su uglavnom zahvatili sjeverni i središnji dio zemlje, prije svega države Amazonu i Rondoniju, dok su u stalnoj opasnosti i Acre, Mato Grosso, pa čak i Mato Grossu do Sul koji je od prvotnog većeg izvora požara udaljen i više od tisuću kilometara. Procjenjuje se da se na cijelom području u ovoj godini razvilo gotovo 74 tisuće požara, dok je u isto vrijeme prošle godine Brazil pogodilo tek nešto više do 40 tisuća požara. Dosadašnji negativni rekord iznosio je 68 tisuća požara 2016. godine u istom razdoblju.

Iako je svima jasno da će ovi događaju utjecati na dugoročnu sliku svijeta, Brazil je već počeo osjećati posljedice. Dolazi do promjena u mikroklimi gdje se javljaju ili veće ili manje količine padalina u odnosu na prosječne, a to se odražava na cijenu poljoprivrednih proizvoda, prije svega kave i šećera, što se ne slaže s Bolsonarovom procjenom o ekonomskom napretku zemlje. U desetak godina, koliko postoji fond za očuvanje Amazonije, Brazil je povukao gotovo 700 milijuna eura za brigu o okolišu.

Međutim, dolaskom novog predsjednika početkom ove godine, zanemaren je fond te se od mogućih 50 milijuna eura iskoristilo ravno – 0 (nula). Očito je da aktualna brazilska vlast nema namjeru brinuti o najvećoj svjetskoj prašumi, no to pitanje odavno se prestalo postavljati. Rat i mir Bolsonaro nije svjestan svojih poteza i vjerojatno će za to odgovarati, na ovaj ili onaj način. Postoje potezi kojima možeš utjecati isključivo na sebe, ali problem se javlja kad svojim djelovanjem utječeš i na druge. Upravo to jest ono što predstavlja veliku opasnost za čelnika Brazila, a on ne poduzima apsolutno ništa da bi zaštitio sebe, državu ili svijet.


Zanimljivo je razmišljanje američkog sveučilišnog profesora Stephena Walta koji smatra da će brazilske vlasti svojim djelovanjem navući bijes drugih zemalja svijeta što bi moglo dovesti do novog rata – na svjetskoj razini. Svjesne su druge države kakve posljedice nosi ovakvo djelovanje brazilske politike i pokušava se na razne načine utjecati na trenutno stanje. Ipak, prema onome što se ove godine moglo primijetiti, Brazil neće popustiti, barem ne tako skoro. Posebno treba naglasiti da Bolsonaro za trenutno stanje okrivljuje nevladine udruge, prije svega one koje se bave zaštitom okoliša. Pokušavajući skrenuti pozornost sa sebe, predsjednika Brazila koristi sva raspoloživa oružja, pa čak i kontrolu medija. Pomalo je nevjerojatno da rijetko koji brazilski medij izvještava o situaciji u Amazoniji, a ne treba ni spominjati da o ozbiljnosti slučaja nema ni riječi.

Tek je nedavnim događajem, kada su se gusti oblaci nadvili nad Sao Paulom – udaljenom više od 2500 kilometara, krenulo promišljanje brazilske javnosti o tome što se zapravo događa u njihovoj državi. Sibir i Grenland izvori su nove opasnosti Još krajem prošlog mjeseca došlo je do neobično velikog požara u Sibiru, a koji se do današnjeg dana proširio na više od 5 milijuna četvornih kilometara. Za usporedbu, cijela Europska unija površinom (4,5 milijuna km2) je manja od tog požara.

Sibir je poznat kao područje vrlo niskih temperatura, a uslijed ovog vala požara, one su dostizale čak 30 stupnjeva, popraćenih grmljavinskim olujama. Mnogi čuvari okoliša u Rusiji, ali i na svjetskoj razini, pribojavaju se da će ovaj događaj uvelike ubrzati globalno zatopljenje s obzirom na to da je došlo do naglog otapanja permafrosta, područja tla čija je temperatura konstantno ispod točke ledišta. Nakon točno dvije godine, znanstvenici su na području zapadnog dijela Grenlanda ponovno primijetili razvoj velikog požara.

U proteklih nekoliko mjeseci, to je područje pogodila neobična vrućina i suša, a vjerojatno podmetnuti požar tako je pronašao način za širenje. Temperature zraka na širem području požara iznosile su i više od 20 stupnjeva, dok je prosječna temperatura za to područje u ovo doba godine oko 10 stupnjeva. Dok je požar 2017. godine trajao gotovo dva tjedna, ovogodišnji je relativno brzo stavljen pod kontrolu, a zatim i ugašen, piše Dalmacija danas.

Tags

Povezani Članci

Close