HrvatskaIzdvojenoVijesti

Posljednje bitne promjene Zakona o radu, o vrstama otkaza i povredama radnog odnosa

Najčešći problemi u svezi otkaza su dugotrajnost sudskog postupka

Nakon što smo objavili tekst “Što kada vam u ugovoru piše da narednih nekoliko godina ne smijete raditi u istoj branši?” u nastavku vam donosimo razgovor s Mladenom Novoselom, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Riječ je o posljednjim bitnim promjenama Zakona o radu, vrstama otkaza, institucijama i sindikatu…

Koje su bile posljednje bitne promjene u Zakonu o radu?

Zakon o radu stupio je na snagu 1. kolovoza 2014. ( NN 93/14), a najvažnije promjene u odnosu na dotadašnji Zakon o radu ( NN 149/2009) odnose se na:
– promjene kod ugovora o radu na određeno vrijeme ( čl. 12 st. 2 i čl. 12 st. 3 Zakon o radu ; NN 93/14)
– promjene kod prestanka ugovora o radu trudnica i rodilja ( čl. 34. st. 3 Zakona o radu; NN 93/14)
– promjene kod Ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova ( čl. 46. Zakon o radu NN 93/ 14)
– promjene razdoblja trajanja ustupanja radnika ( čl. 48. st. 1 Zakon o radu ; NN 93/14)
– organizaciju radnoga vremena ( čl. 61. st. 3 Zakona o radu; NN 93/14)
– uvodi se obveza poslodavcu da zahtjev za prekovremeni rad mora sačiniti u pisanom obliku ( čl. 65. st. 1 Zakon o radu ; NN 93/14)
– promjene u trajanju prekovremenog rada ( čl. 65. st. 3 Zakon o radu ; NN 93/14 )
– trajanje preraspodjele radnoga vremena ( čl. 67. st. 5 i čl. 67. st. 8 Zakon o radu ; NN 93/14)
– izostavljena je odredba čl. 107. st. 4 Zakona o radu (NN 149/2009) koja je navodila da je poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima
– promjene kod otkaznog roka ( čl. 121. st. 4 i čl. 121. st. 5 Zakon o radu ; NN 93/14 )
– izostavljena je dotadašnja obveza poslodavca za izradom Programa zbrinjavanja kod kolektivnog viška radnika ( čl. 121 NN 149/2009)
– promjene kod sudskog raskida ugovora o radu ( čl. 125 st. 1 Zakon o radu; NN 93/14)
– promjena trajanja roka zastare potraživanja iz radnoga odnosa ( čl. 139 NN 93 / 14)
– U slučaju neisplate plaće radnici više ne moraju čekati 30 dana da bi se ispunili uvjeti za pokretanje štrajka , već je dovoljno dospijeće plaće kako bi se štrajk mogao najaviti i pokrenuti postupak mirenja ( čl. 205. st. 1 Zakon o radu ; NN 93/14)
– ukinuta je obveza poslodavca da o svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada mora obavijestiti inspekciju rada

Koje sve vrste otkaza postoje i s kojim se problemima najviše suočavate u praksi vezano za otkaze?

Dvije su osnovne podjele na koje Zakon o radu dijeli otkaz Ugovora o radu, a to su redoviti i izvanredni otkaz ugovora o radu.

Zakonom o radu također su propisane četiri moguće varijante redovitog otkaza ugovora o radu u situacijama kada poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu, a to su:

  • poslovno uvjetovani otkaz ( čl. 115 st. 1. t. 1 Zakon o radu ; NN 93/14)
  • osobno uvjetovani otkaz ( čl. 115 st. 1. t. 2 Zakon o radu ; NN 93/14)
  • otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika ( čl. 115 st. 1. t. 3 Zakon o radu ; NN 93/14)
  • otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu ( ( čl. 115 st. 1. t. 4 Zakon o radu ; NN 93/14).

U praksi dominiraju oblici redovitog otkaza ugovora o radu i to najčešće poslovno uvjetovani otkaz i otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, a potom slijede predmeti izvanrednog otkaza ugovora o radu. Najčešći problemi u svezi otkaza su dugotrajnost sudskog postupka, te različita sudska praksa u pravnim stvarima iste naravi.

Kojim se sve institucijama ljudi mogu obratiti u slučaju povrede radnog odnosa?

Za zaštitu povrijeđenog prava radnici se mogu obratiti nadležnom sudu, te Inspektoratu rada u sastavu Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Kako danas sindikati pomažu u Hrvatskoj ?

Kada govorimo o sindikatima u RH, moram prvo naglasiti da sindikati nemaju samo ulogu „štićenja“ prava radnika, već i njihova unapređivanja kroz bipartitni i tripartitni socijalni dijalog.

SSSH kao jedna od trenutno tri reprezentativne sindikalne središnjice okuplja sindikate organizirane na razini sektora (industrija, usluge, javni sektor) koji kroz bipartitni socijalni dijalog sklapaju kolektivne ugovore na razini sektora ili samog trgovačkog društva. Cilj sklapanja KU je povećanje materijalnih i ostalih prava radnika u odnosu na zakonska prava.

Kroz tripartitni socijalni dijalog u pregovorima sa Vladom RH i HUP-om, SSSH nastoji sprečavati smanjenja pojedinih prava radnika kao i utjecati na njihovo unapređivanje (Zakon o radu i drugi zakoni i propisi). Osim socijalnog dijaloga kada je potrebno SSSH organizira i koordinira zajedničkim sindikalnim prosvjednim akcijama, štrajkovima, kako bi se dodatno izvršili pritisci na Vladu RH i poslodavce za ostvarivanje prava i interesa radnika u RH.

Na razini RH SSSH ima urede u 11 teritorijalnih centara u sklopu koji pruža članovima sindikata udruženih u SSSH besplatnu pravnu pomoć, kao i druge različite pomoći sindikalnim podružnicama.

Pročitajte još i: ZAKON O RADU Evo koje nas promjene očekuju u drugoj polovici 2018. godine
Zlostavljaju vas na radnom mjestu? Evo kako prepoznati mobbing i kako se nositi s njime
Promjene poreznih propisa koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018. godine
Poslovno uvjetovani otkaz (otpremine, otkazni rok, otkaz ugovora o radu, neiskorišteni godišnji odmor)

Tags

Povezani Članci

Close