Vijesti

Prijedlog novog Ovršnog zakona sve više zabrinjava građane: Eto što bi se moglo dogoditi s postupcima u tijeku!

Sve će se ponovno prebaciti na sud!?

Vlada je na sjednici od 11. srpnja u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Ovršnog zakona, a iako je cilj ekonomičniji, učinkovitiji i moderniji ovršni postupak, posljednjih mjeseci stručna javnost učestalo upozorava da nova rješenja to neće postići.

Glavna promjena je vraćanje ovršnog postupka pod nadzor suda te to da sudska nadležnost postaje pravilo, dok javni bilježnici postaju pomoćno tijelo u postupku.

Pri tome bi se gotovo 700 000 predmeta vratilo na sud zbog čega je većina građana zabrinuta, poznavajući brzinu rješavanja sudskih postupaka.

U Ministarstvu pravosuđa uvjeravaju da će ovršni postupak u potpunosti biti digitaliziran čime će on, navodno, značajno pojeftiniti.  Poslodavci i HZMO više nisu tijela u postupku koja provode ovrhu, čime se administrativno rasterećuju od poslova provedbe ovrhe na plaći i mirovini te povećava razina sigurnosti. Uz to, predlaže se novo uređenje – centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem FINA-e koja provodi ovrhu pod nadzorom suda.

Međutim ovom modelu glasno se usprotivila struka koja je pri tome iznijela niz kritika. Prema Blokiranima i drugim protivnicima sadašnjeg zakona, s jedne strane, bilježnike treba potpuno izbaciti, dok odvjetnici ne razumiju zašto će se dokidati sustav koji se pokazao uspješnim i riskirati da se na sudovima ponovo nagomilaju zaostaci, piše u tekstu o novinama koje donosi Ovršni zakon, novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.

Osim toga navode kako je malo vjerojatno da će digitalizacija cjelokupnog pravosudnog sustava u Hrvatskoj koja se najavljuje godinama, sada profunkcionirati u samo nekoliko mjeseci.

Iz redova oporbe, ali i vladinih koalicijskih partnera također pljušte reakcije na ovaj prijedlog, a među njima su i kritike Darinka Kosora iz HSLS-a koji je kazao kako “ovaj hibridni model nije dobar” te da je trebalo ili “ostati na starom ili ovrhe potpuno preseliti na sud”.

Kosor kaže i kako će predložiti da se dug radi kojeg nije moguća ovrha nad nekretninom podigne na 70.000 kuna, kao i da se iz odredbe koja zabranjuje deložacije izbriše mogućnost iznimke. Ističe, međutim, kako novi zakon ima i dobrih rješenja, od elektronske komunikacije, fiksiranja troškova Fine, ukidanja fiducija, izbacivanja čeka i mjenice, širi krug primanja koja su izuzeta iz ovrhe te bolje informiranje dužnika.

Na pitanje redoslijeda otplate duga koje je isticala i Odvjetnička komora te upozorila da iz njega proizlazi problem vječno blokiranih, Bošnjaković nije dao odgovor. Samo je kazao da treba vidjeti kakve su u vezi s tim direktive EU.

Sarajko Baksa iz udruge Blokirani poručuje pak kako novi zakon neće donijeti značajnije smanjenje broja blokiranih, kao ni njihovog  dugovanja. Slično poručuju iz udruge Ovršni te inicijative Ovršni ustanak.

 

Tags

Povezani Članci

Close