VijestiZabavaŽivotni stil

REDUCIRAJTE OTPAD: Većina restorana već radi ove stvari, a i vi možete hranu iskoristiti u potpunosti!

Zero waste koncept

Zero waste koncept, usmjeren na život s manje smeća, poslijednjih godina prakticira većina chefova.

Razloga je nebrojeno, od uštede novca i resursa, do odgovornog ponašanja prema prirodi i samog izazova koji chefovi stavljaju pred sebe kako bi od zanemarenih dijelova mesa, ribe, povrća i drugih namirnica napravili originalne delicije.

Reduciranje otpada u kuhinji je s vremenom preraslo u gastronomsku umjetnost, a i sve više ljudi kod kuće kuha štedljivo i odgovorno.

Planiranje

Restorani razmišljaju unaprijed i popis za kupnju planiraju ovisno o jelima koje će pripremati. Želite li uštedjeti, kupujte jednom tjedno veću količinu i razmislite o hrani koju najčešće bacate. Istražite možete li namirnicama produljiti vijek trajanja jednom od tehnika poput čuvanja u marinadi, kiseljenja ili pak pripreme umaka ili pašteta.

Ako ne nađete odgovore, višku namirnica koje najčešće bacate doskočite tako da jednostavno kupite manje količine.

Istraživanje

Ono što je jednom čovjeku otpad, drugom je blago pa ponovno razmislite o tome kako sve možete iskoristiti riblje kosti ili glave te listove povrća koje inače bacate, a jestivi su.

Temeljac od glava ili ribiljih “otpadaka” idealan je dodatak rižotu ili baza za juhu. Jednostavno ga možete zalediti i iskoristiti za pripremu jednostavnog ručka.

Čak i koru krumpira ne morate baciti – ispecite je i poslužite kao čips ili hrskavi dodatak juhi. Internet je izvrsna polazišna točka za upijanje kulinarskog znanja i trikova koji će promijeniti način na koji doživljavamo namirnicu.

Kompostiranje

Kompostiranjem se kuhinjski otpad pretvara u humus, a pritom se ne morate bojati neugodnih mirisa ili kompliciranih metoda.

Dovoljno je na balkon ili u vrt staviti posudu za kompostiranje (komposter), ili ako imate veću površinu, napraviti hrpu od granja i kuhinjskog otpada. Komposter možete i napraviti sami od drvenih paleta.

U komposter možete stavljati ostatke povrća i voća, uvelo cvijeće, talog čaja ili kave, ljuske jajeta i ostalo. Valja imati na umu da se masti i ulja ne kompostiraju na ovaj način, kao niti biljke tretirane pesticidima.

Pravilno čuvanje

Pravilnim čuvanjem hrane možete uvelike produljiti svježinu i rok trajanja. Tako primjerice sir dulje traje zamotan u masni papir, luk i krumpir će sporije propadati ako se čuvaju u zasebnim kašetama ili papirnatim vrećama, a salatu ili uvelo povrće prije bacanja pokušajte vratiti u život namakanjem u ledenoj vodi.

Jabuke koje ispuštaju plin etilen, što izazva kvarenje većine drugog voća i povrća, najbolje je čuvati u hladnjaku. Začini bi trebali biti pohranjeni na tamno i suho mjesto, dok biste čili prah ili crvenu papriku bez grižnje savjesti mogli staviti i u hladnjak kako bi zadržali boju i svježinu.

Kad kupite svježe bilje, umjesto u plastičnu vrećicu, uronite stabljike u čašu vode i stavite blizu prozora kako bi trajalo dulje.

Investiranje

Uložite u kuhinjska pomagala kao što je primjerice dehidrator i osušite korjenasto povrće i luk kako biste dobili domaće mješavine začina.

Osušiti možete i ploške tikvica, banana, bobičasto voće, citruse, pa čak i grašak. S dobrim štapnim mikserom napravite domaći humus od viška kuhanog slanutka ili iskoristite sokovnik ako primjetite da je voće ili povrće “pri kraju”, piše Punkufer.hr.

Tags

Povezani Članci

Close