IzdvojenoVijesti

VARAJU KUPCE! Otkriveno kako i koliko jer ova cijena i gramaža nisu no što su bile!

Pad gramaže ali ne i cijena!

Dorina, Milka i Kandit čokolade neprimjetno sa 100 grama spale na 80 ili čak 75 grama. Smanjenje gramaže nije pratilo i smanjenje cijena.

Vrećica Zvijezda majoneze umjesto nekadašnjih 100 grama danas ima 90 grama. Iz velike staklenke pekmeza od šljiva “isparilo” je 190 grama, a lakša su i pakiranja keksa. I takva manja pakiranja tek na akciji su jeftinija od prijašnjih, većih.

Svi mi svaki dan za isti novac, koji smo prije ostavljali na blagajnama, danas iz trgovina izlazimo s nezanemarivo manje proizvoda. Potrošačka košarica 24sata koju smo objavili jučer pokazuje da su cijene osnovnih prehrambenih namirnica u usporedbi s 2006. porasle čak 15 posto. Iako se rast cijena pripisuje i inflaciji činjenica je da su neki proizvodi uistinu manji. A drugi pak imaju veću ambalažu s manje stvarnog sadržaja.

Proizvođači i trgovci smanjivanje ambalaže pravdaju krizom i mijenjanjem imidža kompanije te govore kako nije riječ o zavaravanju kupaca. No u Europskom parlamentu ne dijele njihovo mišljenje. “Dokad će nam trgovci prodavati zrak”, pitala je Europsku komisiju hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

I ona je kao potrošačica primijetila da su vrećice čipsa napuhanije nego inače. “Kupite vrećicu koja izgleda golemo, gurnute ruku i tek negdje na dnu dođete do čipsa“, slikovita je bila Borzan.

Podsjetila je na istraživanje provedeno u 13 europskih zemalja koje je pokazalo da je zbog zavaravajuće ambalaže čak 73 posto ispitanika reklo da se osjetilo prevareno.

Iako se ne krši ni jedan zakon. “Kad proizvođači smanje količinu i taj proizvod prodaju po istim cijenama, time se ne krši zakon. Ne napišu oni da je neto težina ista i ne lažu nam. Ali je ipak riječ o lukavoj obmani i, da, doista mislim da nam prodaju zrak”, odlučna je Borzan.

Podsjeća da je Europski parlament još 2012. donio uredbu o zavaravajućim pakiranjima koji spadaju u kategoriju kažnjivih nepoštenih trgovačkih praksi. No sankcija za nepoštene trgovce i proizvođača nema jer nema ni točne definicije što je točno zavaravajuće pakiranje. Stoga trgovci i proizvođači i dalje rade što ih je volja, na štetu i na račun svih nas. Borzan misli da bi se na razini Europske unije trebalo poduzeti više kako bi se kupca zaštitilo. “Ako se 73 posto građana smatra prevareno, to je očito znak da nešto nije u redu i da nešto treba mijenjati”, zaključuje Biljana Borzan.

Primjeri koje smo nabrojili nisu jedini proizvodi koji su se “stisnuli” tijekom godina. I Domaćica je smršavila za 50 grama. Je li zato i pojeftinila? Ne. Pašteta Argeta je u konzervi od 95 grama, dok su stara pakiranja imala 100 grama. I Franck nam je skratio užitak. Njihova jubilarna mljevena kava umjesto 200 ima 175 grama.

Sardina Postira se odnedavno prodaje pod imenom Queen, a u konzervi ima 105 grama ribica. Stara pakiranja imala su 115 grama. “Kupila sam higijenske uloške. U pakiranju je prije bilo 60 komada. Neugodno sam se iznenadila kad sam došla kući i shvatila da kutija ima samo 54 uloška“, požalila se  za Express čitateljica.

Apsurdno je, smatraju u udrugama za zaštitu potrošača, što trgovci potrošače mame akcijama i pod natpisima gratis dodaju 20, 30 ili 50 posto onoga što se prije “pod normalno” prodavalo za istu cijenu. Domagoj Šojat s portala Supermarketi. info već godinama prati cijene u trgovačkim centrima. Da se za istu ili veću cijenu prodaje manja količina proizvoda, primijetio je još prije nekoliko godina. “Najbolji primjer su Kraševe napolitanke koje su manje 160 grama. Kad se to dogodilo, cijena je bila niža za to manje pakiranje, no s vremenom je rasla”, kaže Šojat.

Danas 840 grama napolitanki stoji 24,99 kuna ako nisu na akciji. Kilogram smo prije devet godina platili pet kuna manje. Za isti novac danas dobivate i kilogram piletine. I Šojat se slaže s Borzan da ovdje nije riječ o kršenju zakona, nego o obmani. Navodi još takvih primjera. “Događa se i da proizvođači ili trgovci robnim markama (proizvod nekog trgovačkog centra) vanjsku ambalažu ostave istu kao i prije ili je čak povećaju, a onda u veliku kutiju stave ono što želite kupiti. I to jako malo toga. To je još jedan način da se smanji neto težina jer potrošači često ne gledaju sastav, nego se vode ‘odokativnom’ veličinom ambalaže”, objašnjava Šojat za Express.

Primjer za to su razne žitne pahuljice. Iako mnogi potrošači prst krivnje upućuju u trgovce, Šojat misli da su oni ovakvom praksom proizvođača najviše oštećeni. “Izgleda kao da su trgovci krivi jer se proizvođači mogu pravdati i reći da su smanjili težinu, ali da ne određuju oni krajnju cijenu. Mogu postaviti pitanje zašto su trgovačke marže tako visoke. A možda su proizvođači smanjili težinu, a cijenu ostavili istom. I ovdje se događa taj rat između proizvođača. prekupaca i kupaca“, misli Šojat. Borzan nije sigurna tko je kriv. “Možda su proizvođači, smanjivši proizvod, smanjili i cijenu, a u trgovini je ostala stara cijena, pa je trgovac sebi na račun toga uzeo veću maržu. To je teško reći”, misli eurozastupnica. Hana Jurić, voditeljica Društva za zaštitu potrošača Istre, smatra da se stječe dojam zavaravanja jer su se proizvodi smanjili “tiho”.

Trebali su to objasniti kupcima. Ovako nije ispalo fer”, smatra Jurić. Misli kako bi trebalo precizno definirati sve oblike zavaravajuće prakse. S njom se slaže i odvjetnica Dijana Kladar. “Dobro je što se o tome počelo govoriti, kao što polako priznajemo da su proizvodi za istočno tržište lošije kvalitete od onih za zapadno. Načeli smo temu i priznali da problem postoji. Sad na razini Europe treba sjesti i definirati pravila”, smatra Dijana Kladar.

Također, u potrošačkim udrugama upozoravaju na čitanje deklaracija.

Tags

Povezani Članci

Close