HrvatskaIzdvojenoVijesti

Višnja Ljubičić uoči Dana žena: Ravnopravnost žena i muškaraca još nije postignuta

Ako pogledamo područja tržišta rada, političke participacije, gospodarstva ili medija, vidjet ćemo da žene nisu jednako zastupljene kao muškarci. Seksizam i spolni stereotipi na štetu žena prisutni su i u medijima i u obrazovnim materijalima i u izjavama javnih osoba, upozorava Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine, kao podsjetnik na isti datum prije 163 godine kada su 8. ožujka 1857. tekstilne radnice u New Yorku izašle na ulice i protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća.

I 1908. godine 15.000 žena marširalo je kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Napredak u odnosu na prije 100 godina je ogroman – žene su se izborile za pravo glasa, pravo da budu birane, pravo da budu vlasnice nekretnina, pravo da odlučuju o vlastitom tijelu razbijeni su mnogi stereotipi o tome što žene mogu raditi.

Došlo je do pomaka u prepoznavanju nasilja kao društvenog, a ne privatnog problema, a što se reflektiralo i u zakonima. Ratificirana je izuzetno važna Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Žene već desetljećima čine natpolovičnu većinu (60%) visoko obrazovanih osoba.

Seksizam i spolni stereotipi

– Međutim, u svakodnevnom životu, ravnopravnost žena i muškaraca još nije postignuta u mnogim područjima. Ako pogledamo područja tržišta rada, političke participacije, gospodarstva ili medija, vidjet ćemo da žene nisu jednako zastupljene kao muškarci. Seksizam i spolni stereotipi na štetu žena prisutni su i u medijima i u obrazovnim materijalima i u izjavama javnih osoba.

Od žena se očekuje da primarno obavljaju sve ili većinu obaveza vezanih uz kućanstvo i brigu oko djece i svih članova obitelji, što zaposlene žene dvostruko opterećuje i dovodi do nejednakosti u startnim pozicijama žena i muškaraca – upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl.iur.

U nastavku donosimo popis problema s kojima se žene suočavaju, kako ih je identificirala Višnja Ljubičić.

Dob i majčinstvo su dva čimbenika koja uočavamo kao dvije najveće prepreke ženama na tržištu rada. Ili su premlade ili su prestare ili je problem što imaju djecu ili je sumnjivo što ju nemaju jer će ih možda imati ako se zaposle.

Jaz u plaćama i mirovinama

– Poslodavci nerado zapošljavaju žene u reproduktivnoj dobi upravo zbog korištenja rodiljnih dopusta ili bolovanja radi djece, jer se prema rodnom stereotipu smatra da je primarna uloga žene postati i biti majka – kaže Ljubičić koja upozorava i na jaz u plaćama.

– Jaz u plaćama (12,74%) i posljedično tome jaz u mirovinama (21,54%) također ukazuju na izazove koje moramo rješavati. I dalje je prisutan „stakleni strop“, odnosno podzastupljenost žena u tijelima odlučivanja u gospodarstvu žena (prema podacima HANFA-e, udio žena u upravama dioničkih društava je iznosio 12,54%, dok je udio žena u nadzornim odborima navedenih društava iznosio 21,73%.) iako razna istraživanja pokazuju da u zemljama koje su uvele gospodarske spolne kvote uvođenje spolno uravnoteženih timova i upravljačkih struktura pridonosi uspješnijim poslovnim rezultatima organizacije. Žene su i dalje poduzetnice u daleko manjem postotku (30%) – podaci su koje je iznijela Višnja Ljubičić.

U Hrvatskoj 2019. ubijeno 13 žena

Nasilje prema ženama je i dalje prisutno, a njegova rodna utemeljenost neshvaćena od dijela javnosti.

Prema još neslužbenim podacima, u 2019. godini ubijeno je ukupno 13 žena. Od toga broja 11 žena ubijeno je od strane bliskih osoba oba spola (intimnih partnera i bliskih članova obitelji). Od navedenog broja 10 žena je ubijeno od strane muških bliskih osoba (intimnih partnera i muških bliskih članova obitelji), dok su od 10 navedenih muškaraca – počinitelja ubojstava, 7 njih upravo bili intimni partneri žrtvama (supruzi, izvanbračni partneri i partneri).

Žene su još uvijek znatno podzastupljene na mjestima odlučivanja, bilo da se radi o lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na posljednjim parlamentarnim izborima izabran je najmanji postotak žena u posljednjih 30 godina (oko 12%) da bi tek rotacijom, odnosno zamjenama muškarcima koji su izabrani i imenovani u izvršnu vlast taj postotak povećan na 21%.

– Ne postoji društvo koje je uspjelo postići potpunu ravnopravnost u svim područjima. Ali postoje društva (norveško, švedsko, dansko, finsko, Island) koja su u pojedinim područjima uspjela učiniti više od drugih, i na njih se u tom pogledu treba ugledati – pručuje Višnja Ljubičić.

Tags

Povezani Članci

error: Content is protected !!
Close