IzdvojenoLokalnoVijesti

Z. Tušek: Poljoprivrednici SZ Hrvatske vješti su u korištenju Fondova i programa ruralnog razvoja

Programe ruralnog razvoja koristi 50.000 tisuća poljoprivrednih proizvođača Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije

Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija su županije u kojima se veliki dio stanovništva bavi poljoprivredom i to na drugačiji način nego što se poljoprivredom bave slavonski poljoprivrednici.

Specifičnosti sjevera Hrvatske su svjesni i u Ministarstvu poljoprivrede pa se ovom području pridaje velika pozornost i kroz brojne natječaje prilagođene za razvoj ovog kraja.

Više o tome govorio je državni tajnik Ministarstva poljoprivredu Zdravko Tušek u emisiji Radija Sjeverni.fm, a intervju prenosimo u cijelosti.

Koje su to mjere ruralnog razvoja koje su možda usmjerene upravo prema Sjeveru Hrvatske?

Program ruralnog razvoja je strateški dokument koji se donosi na razdoblje od sedam godina i upravo smo na završetku programa koji definira područje, odnosno period od 2014. do 2020. godine i on je odredio čitav niz mjera koje su na raspolaganju našim poljoprivrednim proizvođačima kako bi se čim kvalitetnije mogli nositi s tržištem i razvijati svoje poslovanje.

Trenutno smo u situaciji da je preko 110 posto financijskih sredstava predviđenih ovih programom objavljeno putem raznih natječaja.

Posljednji natječaj koji se odnose na 2020. godinu, konkretno radi se o njih 27 koji su najavljeni, vrijednosti su više od 2,2 milijardi kuna. Radi se natječajima koji se odnose na male poljoprivredne proizvođače i sustava kvalitete i razvoja poljoprivredne proizvodnje, a najvažnija stvar su ulaganja u fizičku imovinu u primarnoj i sekundarnoj proizvodnji gdje proizvođačima dajemo mogućnost kako bi financirali projekte koji će donositi povećanje poljoprivredne proizvodnje i konkurentnost poljoprivrednih proizvođača.

Trenutno je ukupno iz programa ruralnog razvoja do sada ugovoreno preko 84 posto alokacije, a isplaćeno je preko 53 posto sredstava.

Programe ruralnog razvoja koristi 50.000 tisuća poljoprivrednih proizvođača Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije

Kada dođemo do Sjeverozapadne Hrvatske, odnosno kada govorimo o Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, onda moramo reći da je u periodu od 2016. do danas ugovoreno preko dvije milijarde kuna financijskih sredstava od čega je milijarda i 400 milijuna kuna isplaćenih sredstava.

Ukupno je 50.000 tisuća poljoprivrednih proizvođača koji su bili uključeni u razne mjere ruralnog razvoja. Kada gledamo konkretnije, onda 1,2 milijarde ugovorenih iz programa ruralnog razvoja sa 28.000 korisnika, a ostatak su mjere izravnih plaćanja, tržišne mjere i pojedinačne nacionalne mjere, gdje je ostatak od preko 800 milijuna kuna.

U fizičku imovinu i farme uloženo preko 350 milijuna kuna

Kada govorimo o konkretnim mjerama, treba reći da su vrlo ozbiljna financijska sredstva uložena u fizičku imovinu takozvane Mjere 4, gdje poljoprivredni proizvođači grade svoje farme, moderniziraju svoje farme, uređuju prerađivačke kapacitete i pogone. Tu je preko 350 milijuna kuna investirano u 205 projekata do danas, a ako uzmemo u obzir koje programe koje Agencija za plaćanje objavljuje bit će ih još i više.

Druga stvar koju bi htio naglasiti kako su 83 milijuna kuna vrijedne investicije malih i mladih poljoprivrednih proizvođača u tzv. Mjeru 6 gdje imamo preko 450 poljoprivrednih proizvođača s područja ove tri županije.

Za preko 450 poljoprivrednih malih i mladih proizvođača s područja Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije osigurano 83 milijuna kuna

Isto tako imamo vrlo poznatu Mjeru 7 gdje se radi o temeljnim uslugama i obnovi sela gdje imamo 140 projekata u vrijednosti više od pola milijarde kuna.

Tu se investira u nerazvrstane ceste, kanalizacijske sustave i najvažnija stvar koju moramo istaknuti su dječji vrtići. Kroz program ruralnog razvoja u ove tri županije izgrađen je 41 dječji vrtić i to 17 u Krapinsko-zagorskoj županiji, 11 u Međimurskoj i 13 u Varaždinskoj.

Znači to se jasno pokazuje da osim poljoprivredne proizvodnje iz programa ruralnog razvoje želimo financirati i poboljšanje kvalitete života na selu.

Smatrate li da ulaganje u ruralnu infrastrukturu pomaže mladim obiteljima pri odluci da ostanu na ruralnom području?

Naravno, današnje vrijeme čitava RH i cijela EU se suočavaju s izazovom kako zadržati mlade ljude na selu i ruralnim prostorima i što im sve pružiti kako bi mogli pronaći svoju sreću i razloge za život u ruralnim prostorima.

Jedna od osnovnih grana je poljoprivredna proizvodnja kao bazična grana kojom se ljudi bave u ruralnim prostorima, a isto tako potrebno je osigurati stanovništvu što je moguće kvalitetniji život i to upravo ulaganjem u infrastrukturu u ceste u kanalizaciju, dječje vrtiće, u društvene domove, vatrogasne domove i čitav niz aktivnosti koje upravo program ruralnog razvoja i financira.

Želimo da mladi vide uistinu da želimo ljude zadržati i to i radimo.

Ulaganjem u infrastrukturu, u ceste, u kanalizaciju, dječje vrtiće, u društvene domove, vatrogasne domove i drugo želimo poboljšati kvalitetu života na selu i zadržati mlade ljude.

To su programi iz spomenute Mjere 7, ali isto tako imamo Mjeru 8 gdje se ulaže u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma s 50 projekata i 50 milijuna kuna za šumsku infrastrukturu. Znamo i da na području ove tri županije postoje značajni šumski resursi koji se upravo ovakvom šumskom infrastrukturom mogu koristiti.

Čitav je niz dalje aktivnosti kada govorimo o konkretnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Imamo mjeru 10 gdje se financiraju aktivnosti vezano uz okoliš i klimatske promjene te ekološki uzgoj. Nekakvih 20 milijuna koristi 250 proizvođača ekoloških koji koriste financijska sredstva.

Tu je i značajan niz drugih aktivnosti poput organizacija proizvođačkih skupina, financiranje lokalnih akcijskih grupa putem LAG-ova na području ove tri županije imamo 31 LAG, koji su financirani sa 62 milijuna kuna.

U narednim danima upravo i lokalnim akcijskim grupama s područja ove tri županije ćemo dijeliti i dodatna financijska sredstva

U narednim danima upravo i lokalnim akcijskim grupama s područja ove tri županije ćemo dijeliti i dodatna financijska sredstva jer neki od njih spadaju u najuspješnije akcijske grupe koje su veliku količinu financijskih sredstava već rasporedile svojim poljoprivrednim proizvođačima i korisnicima lokalnih strategija.

I na kraju dođemo do tzv. izravnih plaćanja koja spadaju u prvi stup poljoprivredna politike gdje negdje oko 18.000 poljoprivrednih proizvođača temeljem obavljanja poljoprivredne djelatnosti dobivaju tzv. izravna plaćanja, odnosno poticaje, i tu je unatrag promatranog perioda isplaćeno preko 730 milijuna kuna konkretne potpore.

Ove tri županije su specifične po poljoprivrednoj proizvodnji i mogli bi im pridodati još i Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-Bilogorsku županiju. Tu nema velikih poljoprivrednih površina kao u Slavoniji, a drugačije su i kulture. Koje se specifičnosti našeg kraja i u što se zapravo najviše ulaže?

Ono što je karakteristično za ovo područje, kao i za cijelu središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku je prije svega jednim velikim dijelom da su to manja poljoprivredna gospodarstva, da su parcele usitnjene i raštrkane.

To je s jedne strane, a s druge proizvodnja je jako diverzificirana i imamo i ratarske, voćarske i povrćarske proizvodnje, a imamo i stočarstva i vinogradarstva, ali ono što je bitno da je jedan velik dio poljoprivrednih proizvođača mješovite strukture, a oni koji zapravo jesu u primarnim proizvodnjama poput ratarske su često i stočari pa oni primarnu proizvodnju dalje plasiraju kroz svoju stoku koju prehranjuju onim što proizvedu i tu je dodana vrijednost ovog dijela Hrvatske, jer poljoprivredni proizvođači pametno iskorištavaju svoje resurse..

Upravo produktivnost kod velikog broja proizvođača je na visokoj razini, što pokazuju i projekti. Imamo svinjogojstvo i govedarstvo i velik broj projekata financira se kao nadogradnja, odnosno financiraju se prerađivački kapaciteti i to pokazuje poduzetnički duh sjeverozapada Hrvatske koji je ovdje uvijek bio izražen.

Kakva iskustva imate s poljoprivrednicima Sjeverozapadne Hrvatske?

Svi poljoprivrednici danas u Europi pa i u Hrvatskoj su izuzetno svjesni koliko je važno proizvoditi dovoljne količine kvalitetne, zdravstveno ispravne hrane i mislim da su se upravo poljoprivrednici s ovog područja pokazali kao okretni, sposobni i vješti u korištenju europskih fondova i programa ruralnog razvoja.

Ove dvije milijarde kune koje su investirane u proteklom periodu nisu beznačajan novac. To je 10 posto ugovorenih sredstava i 14 posto proizvođača koji ih koriste i to je visoko koncentrirano u odnosu na neke druge krajeve Hrvatske.

Što nas još očekuje do kraja godine?

U programu ruralnog razvoja nas očekuje čita niz novih mjera 2,2 milijarde kuna i zato pozivam sve poljoprivredne proizvođače i ne samo one koji se baziraju samo na poljoprivrednoj proizvodnji, već i one koji žele diverzificirati i razvijati usluge još uvijek su otvoreni natječaji iz Mjere 6 za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Tu imamo na raspolaganju 200 milijuna kuna za one koji žele tako nešto raditi i pozivam sve zainteresirane na suradnju.

Nadam se da ćemo zajedno graditi bolji i kvalitetniji ruralni prostor u Hrvatskoj.

Tags

Povezani Članci

Close